Kvóti hefur kosti og galla

Kvótakerfiš svokallaša hefur kosti og galla.

Žaš hefur žann stóra galla aš kvótinn er įkvešinn af opinberri stofnun sem fylgir įkvešnum kenningum sem tekur langan tķma aš gefast upp į. Menn hafa ķ įratugi deilt um žaš hvort sé betra aš grisja eša vernda en yfirvöld hafa engan įhuga į slķkri umręšu. 

Annar stór galli kerfisins er mišstżringarvald rķkisins. Yfirvöld eru alltaf aš hringla ķ žvķ hvar mį veiša og hvaš og hvenęr. Getur einhver ķmyndaš sér bónda sem žyrfti aš bśa viš slķka stjórnun? Honum yrši daglega sagt fyrir verkum ķ smölun, slįtrun, fóšrun, mešhöndlun og vinnslu. Hann yrši aš athuga nżjustu reglugerš til aš sjį hvenęr hann megi slįtra hvaša kind og meš hvaša vopni mį taka kindina af lķfi. Viškomandi bóndi yrši ęfur.

Um leiš hefur kvótakerfiš lķka kosti. Śtgerširnar eru ašeins nęr žvķ en ella aš geta kallaš sig eigendur atvinnutękja og žora žvķ aš byggja upp til lengri tķma įn žess aš óttast aš hiš opinbera setji žį į hausinn.

Śtgerširnar geta sérhęft sig og rįšiš til sķn sérfręšinga til aš reyna fį sem mest veršmęti śt žeim takmörkušu veišiheimildum sem eru ķ boši. Žeim hefur tekist žaš svo vel aš į Ķslandi borgar śtgeršin skatt frekar en aš vera ölmusažegi į spena skattgreišenda eins og śtgeršir vķšast hvar ķ heiminum.

Žaš sem śtgeršunum vantar er aš gera gert tilkall til heilu hafsvęšanna og fengiš aš rįša žvķ - eins og bęndur į landi - hvenęr į aš veiša og grisja og hvenęr žarf aš vernda og bķša. Slķk hafsvęši geta svo gengiš kaupum og sölum og endaš ķ höndum žeirra sem geta nżtt žau best.

Žaš getur vel veriš aš einhver lagatexti tali um fiskišmišin sem sameiginlega aušlind žjóšarinnar en žaš vita samt allir aš kaffižambandi spekingar ķ mišbę Reykjavķkur vita ekkert um śtgerš annaš en aš hśn aflar peninga sem mį hirša af henni.


mbl.is Hljótum aš žurfa aš doka viš
Tilkynna um óvišeigandi tengingu viš frétt

« Sķšasta fęrsla | Nęsta fęrsla »

Athugasemdir

1 Smįmynd: Steini Briem

Ķslenska žjóšin į samkvęmt lögum fiskimišin hér viš Ķsland en ekki śtgeršarmenn.

Og ķslenska žjóšin er allir ķslenskir rķkisborgarar, bęši žeir sem bśa hér į Ķslandi og erlendis.

Stęrsta śtgeršar- og fiskvinnslufyrirtęki landsins, HB Grandi hf., er ķ 101 Reykjavķk, įsamt fleiri sjįvarśtvegsfyrirtękjum, og ķ engu öšru póstnśmeri į landinu er aflaš meiri erlends gjaldeyris.

Vestan Kringlumżrarbrautar ķ Reykjavķk eru um tvö hundruš hótel og gistiheimili og feršažjónustan hér į Ķslandi aflar um žrisvar sinnum meiri erlendis gjaldeyris en ķslenskur sjįvarśtvegur.

Ķ póstnśmerinu 101 Reykjavķk er einnig tölvufyrirtękiš CCP, sem aflaš hefur andviršis margra tuga milljarša króna ķ erlendum gjaldeyri.

Sjįvarśtvegsrįšherra śthlutar hér śtgeršum aflakvóta į įri hverju ķ umboši eigenda fiskimišanna hér viš land, ķslensku žjóšarinnar.

Aflakvótarnir eru hins vegar eign śtgeršanna ķ žeim skilningi aš kvótarnir geta gengiš kaupum og sölum į milli śtgeršanna.

Og śtgerširnar greiša eiganda fiskimišanna, ķslensku žjóšinni, aušlindagjald fyrir aflaheimildirnar.

Steini Briem, 7.9.2018 kl. 09:29

3 Smįmynd: Steini Briem

Į höfušborgarsvęšinu eru langflest hótel, gistiheimili, veitingastašir og kaffihśs vestan Kringlumżrarbrautar ķ Reykjavķk og öll žessi fyrirtęki afla erlends gjaldeyris.

Mars 2015:

"Störf ķ feršažjónustu og tengdum greinum eins og veitingarekstri eru yfir 22% allra starfa į Ķslandi.

Sé tekiš miš af mešaltali undanfarinna sjö įra gegna konur 54% žessara starfa en karlar 46%."

Ķ feršažjónustunni eru 69% starfa į höfušborgarsvęšinu.

Feršažjónusturit Landsbankans - Mars 2015

Steini Briem, 7.9.2018 kl. 09:37

4 Smįmynd: Kolbrśn Hilmars

Vandinn er aš žjóšin öll į fiskimišin - śt aš 200 mķlum.  Um žaš er ekki deilt, heldur hver mį nżta žau, hvernig og hvert afgjaldiš į aš vera.  Žeir sem įkveša žurfa aš vera afar diplómatķskir, žvķ auk žess aš byggja į fręšilegum veišiforsendum žarf aš huga aš stašbundnum ašstęšum ķ sjįvarbyggšunum kringum landiš og atvinnumįlum žar.

Kolbrśn Hilmars, 7.9.2018 kl. 17:40

5 identicon

Alžingi hefur framselt nżtingarrétt į sjįvaraušlindum, ž.e. fiskveišum, til einstakra śtgerša. Sį réttur er til lķfstķšar žar sem engar tķmaskoršur voru settar žegar kvótakerfi var sett į, og žvķ breytt sķšar, m.a. meš frjįlsu framsali.

Nś kann aš vera aš einhver telji aš rķkiš geti bara hrifsaš kvótann til baka, en žaš veršur ekki gert nema aš uppfylla įkvęši Stjórnarskrįr um aš fullar bętur komi til. Og žęr bętur gętu sligaš ķslenska žjóšfélagiš, žar sem um ęvarandi nżtingarrétt er aš ręša.

Nś, hugmyndin um śthlutun hafsvęša er arfavond. Sennilega versta hugmynd sem ég hef heyrt, sķšan heimskir stjórnmįlamenn įlitu žaš góša hugmynd aš éta pipar og drekka ógešsdrykki fyrir fjölmišlamenn, ķ von um auknar vinsęldir.

Fiskur er ekki vara ķ bśšarhillum. Hann feršast um, ķ leit aš ęti, og förin fer eftir ętinu og sjįvarhita. Fiskiskiš fylgja į eftir. Hrygningasvęši er t.d. ekki endilega sį stašur žar sem fiskast best, utan hrygningatķma. Og veišar į hrygningatķma er ekkert sérlega góš hugmynd. 
Fiskur er ekki gras sem bóndi bķšur eftir aš spretti nęgilega til aš slį.
Bóndi veit žess utan hversu margar skepnur hann getur haft į fóšrum, eftir slįtt. Hann getur žvķ slįtraš fleiri, eša fęrri, skepnum eftir įrstķš, eša keypt/selt hey.

Og stęrsta mįliš, hver į aš fį Kolluįlinn? Hver į aš fį Halann?
Žaš eru tiltölulega fį afar góš veišisvęši viš Ķsland, žó svo aš žau séu nokkuš stór. Į Halanum mį į hverjum tķma finna tugi skipa, ef vel višrast. Žetta eru skip vķša af į landinu. Į aš banna žeim veišar ef sjór veršur of heitur viš Kolluįlinn og noršur af honum, og fiskurinn leitar noršur?

Og verndunin, hvaša śtgeršamašur velur aš fara į hausinn meš žvķ aš hętta veišum į "sķnu svęši" vegna smįfisks?
Hver einasti śtgeršarmašur og skipstjóri myndi veiša smįfisk, ef žaš vęri žaš eina ķ boši, til aš halda śtgeršinni į floti.

Og svo annaš lķtilręši. Śthlutun svęša er bara eitt lénskerfiš ķ višbót. Enginn lénsherra meš sjįlfsviršingu hefur sjįlfur ręktaš landiš. Hann lętur leiguliša um slķka óžrifavinnu, og klķpur eins margar krónur af honum og mögulegt er.

Hilmar (IP-tala skrįš) 7.9.2018 kl. 18:49

6 Smįmynd: Starbuck

Hilmar - žessar hugmyndir Geirs eru bara kenningar hans og skošanabręšra hans ķ hnotskurn - Falleg hugsjón en algjörlega óraunhęf ķ framkvęmd.

Starbuck, 7.9.2018 kl. 21:01

7 Smįmynd: Geir Įgśstsson

Sennilega fannst einhverjum heimskulegt aš girša af landskika. Sem betur fer fengu žeir ekki aš rįša.

Geir Įgśstsson, 8.9.2018 kl. 13:14

8 Smįmynd: Žorsteinn Siglaugsson

Menn girša af landskika til aš rękta žį. Žannig veršur landiš veršmętt og sį sem gerir žaš veršmętt į ešlilega tilkall til veršmętanna sem hann hefur žannig skapaš. Hann į svo aušvitaš tilkall til afrakstursins žegar hann hefur ręktaš eitthvaš. Śtgeršarmašurinn į lķka tilkall til fiskjarins sem hann hefur veitt. En fiskistofnarnir verša ekki veršmętari viš žaš aš veitt sé śr žeim. Žarna liggur munurinn į žessu tvennu Geir.

Žorsteinn Siglaugsson, 8.9.2018 kl. 14:21

9 identicon

Ég hef nokkrum sinnum rekiš nišur giršingastaura ķ gegnum tķšina, til aš afmarka land, en ég hef aldrei haft žaš hugarflug, aš gera žaš śti į rśmsjó.

Kannski hefur einhver góšur mašur fundiš ašferšina. Og ķ leišinni komiš ķ veg fyrir aš fiskur syndi undir giršinguna, og skip yfir hana.
Aldrei aš vita...

Hilmar (IP-tala skrįš) 8.9.2018 kl. 19:07

10 Smįmynd: Geir Įgśstsson

Tęknin getur hjįlpaš en vandamįliš er žessi "sameign". Ef mannkyniš ętlar einhvern tķmann aš fara śt ķ "landbśnašarbyltingu" į hafinu žį žarf aš koma žvķ ķ hendur einkaašila. 

Į einum staš er vandamįlinu lżst svo:
https://www.amazon.com/Water-Capitalism-Privatizing-Capitalist-Philosophy/dp/1498518826/ref=sr_1_7?ie=UTF8&qid=1536561123&sr=8-7&keywords=walter+block

Water covers some 75% of the earth’s surface, while land covers 25%, approximately. Yet the former accounts for less than 1% of world GDP, the latter 99% plus. Part of the reason for this imbalance is that there are more people located on land than water. But a more important explanation is that while land is privately owned, water is unowned (with the exception of a few small lakes and ponds), or governmentally owned (rivers, large lakes). This gives rise to the tragedy of the commons: when something is unowned, people have less of an incentive to care for it, preserve it, and protect it, than when they own it. As a result we have oil spills, depletion of fish stocks, threatened extinction of some species (e.g. whales), shark attacks, polluted and dried-up rivers, misallocated water, unsafe boating, piracy, and other indices of economic disarray which, if they had occurred on the land, would have been more easily identified as the result of the tragedy of the commons and/or government ownership and mismanagement. The purpose of this book is to make the case for privatization of all bodies of water, without exception. In the tragic example of the Soviet Union, the 97% of the land owned by the state accounted for 75% of the crops. On the 3% of the land privately owned, 25% of the crops were grown. The obvious mandate requires that we privatize the land, and prosper. The present volume applies this lesson, in detail, to bodies of water.

Geir Įgśstsson, 10.9.2018 kl. 06:33

Bęta viš athugasemd

Ekki er lengur hęgt aš skrifa athugasemdir viš fęrsluna, žar sem tķmamörk į athugasemdir eru lišin.

Innskrįning

Ath. Vinsamlegast kveikiš į Javascript til aš hefja innskrįningu.

Hafšu samband